1. srpnja 987. Hugues Capet izabran za kralja Franaka

987. Dinastija Karolinga, briljantno utemeljena od strane Karla Velikog 800. godine, znatno je oslabila. Nakon smrti svog posljednjeg predstavnika Louisa V, zvanog "Lijenčina", bez nasljednika, 22. svibnja, skupština velikih plemića Zapadne Franačke sastala se u Senlisu u lipnju kako bi izabrala novog kralja. 1. srpnja, grof od Pariza Hugues Capet izabran je za kralja Franaka. Bio je to već zreo čovjek za svoje doba (47 godina). Preko svog oca Huguesa I., bio je nasljednik moćne aristokratske loze, Robertina, koja se dva stoljeća natjecala s Karolinzima i Otoncima (velika obitelj saksonskog plemstva) za osvajanje vlasti. Karolinške krvi također je tekla u žilama novog kralja, preko njegove bake Béatrice de Vermandois, potomka Karla Velikog u 5. koljenu.

Dva dana nakon izbora, Hugues Capet je okrunjen u katedrali u Noyonu od strane reimske biskupije, Adalbérona, prema ritualu uspostavljenom 751. godine od strane Pépin le Brefa. Unatoč izboru i krunidbi, kralj će morati braniti svoj legitimitet oružjem. Tijekom svoja prva dva stoljeća postojanja, dinastija Kapetinga imala je vlast samo nad ograničenim teritorijem, smještenim između Pariza i Orléansa, dok je ostatak kraljevstva ostao u rukama feudalnih gospodara.

Iako Hugues Capet nije uspio pokoriti svoje neposlušne vazale, njegova vladavina ipak predstavlja prekretnicu za francusku monarhiju. Obnovivši veze s Crkvom i njezinim najmoćnijim biskupima te udruživši se s velikim kneževima, kralj je ojačao svoj tron i svu svoju energiju usmjerio na stvaranje trajne dinastije, pridruživši joj svog sina Roberta Pobožnog već 987. godine. U tome je uspio: Robert je okrunjen nakon smrti Huguesa Capeta 996. godine. Po tom modelu, prve generacije Kapetinga nastavile su se podvrgavati feudalnom pravilu izbora, ali su pazile da im sin bude izabran za života. Tek dva stoljeća kasnije, francuska kraljevska vlast, dovoljno jaka, mogla se odreći obreda izbora, tijekom sukcesije Philippea-Augustea 14. srpnja 1223. Dinastija Kapetinga tako će vladati Francuskom bez prekida do Revolucije (1792.), a zatim od Restauracije (1815.) do kraja Srpanjske monarhije (1848.).